Kako je došlo do požara u Børsenu?
Børsen ili na hrvatskom Burza jedna je od najpoznatijih antiknih građevina u Kopenhagenu. Svojom dugogodišnjom poviješću i unikatnom arhitekturom već godinama privlači razne turiste i ljubitelje kulture.
Danska je na početku 2024. uložila čak 200 milijuna kruna u renovaciju koja je trebala biti gotova do jeseni kada bi se slavila 400. obljetnica izgradnje zgrade. Nažalost, u požaru 16. travnja 2024. više od polovice Børsena izgorjelo je do temelja.
Ono što je za Francuze požar u Notre-Dameu, to je za Dance ovaj u Børsenu, čak je i datum gotovo isti. Ovaj tekst služi kao odavanje počasti Børsenu kao važnom spomeniku danske povijesti u nadi da će se jednoga dana (opet) obnoviti.
Kako je nastala „Burza”?
Zgrada Børsen nalazi se na otočiću Slotsholmenu (hrv. Otočić dvoraca) odmah pokraj parlamenta Christiansborg u centru Kopenhagena. Priča o Børsenu počela je početkom 17. st. kada je kralj Christian IV. sanjao o Kopenhagenu kao međunarodnom trgovačkom središtu.
Kako bi se to realiziralo, dao je izgraditi više različitih građevina namijenjenih trgovini, od kojih je najpoznatija bila Børsen. Sama zgrada izgrađena je sjevernoeuropskim renesansnim stilom, a projektirali su je dvojica nizozemskih arhitekata Lorenz i Hans van Steenwinckel. Duga je 128, a visoka 31 metar te je sa svih je strana okružena kanalima što je omogućavalo jednostavan utovar i istovar robe s brodova.
Gradnja je završena 1623. god., a 1640. odlučili su je proširiti, čime je zgrada dobila svoj čuveni izgled. Naime, na krov je nadograđena spiralna kula obavijena četirima zmajskim repovima, a na vrh kule postavljene tri krune koje su predstavljale Dansku, Norvešku i Švedsku koje su u jednom periodu bile jedno kraljevstvo. Zmajska kula sa krunama na vrhu ubrzo je postala Børsenov zaštitni simbol.
U početku su se u Børsenu nalazile uglavnom trgovine u kojima se trgovalo orijentalnom robom – začinima, tekstilom i porculanom iz Kine i Indije. Želju za egzotikom s vremenom je zamijenila potreba za kapitalom te je Børsen postao centar za prodaju obveznica i dionica, što je i ostao sve do 1974.
Nakon toga pa sve do nedavno koristio se za zabave, konferencije i seminare u vlasti najveće danske udruge poslodavaca Dansk Erhverv. Osim povijesnog i praktičnog, Børsen nosi i umjetnički značaj – unikatan je arhitektonski zbog svog nizozemskog renesansnog stila gradnje i važan za slikarstvo.
Naime, zgrada je služila kao i svojevrsni muzej u kojemu su se tijekom godina izlagale poznate slike. Najzanimljivija od njih je ulje na platnu Fra Københavens Børs (hrv. S kopenhaške Burze) velikog dansko-norveškog impresionističkog slikara P. S. Strøyera. Osim što je imao ruku za slikanje, nadareni Strøyer imao je i nos za biznis.
Uz pomoć tvorničara Hagemanna smislio je plan – Hagemann mu je platio 1000 kruna da napravi običnu skicu prazne unutrašnjosti sale u Børsenu, a onda je najbogatijim burzašima ponuđeno mjesto na slici, naravno uz određenu naknadu. Cijena je bila 500 kruna. To se ispostavilo kao suviše skupo te je cijena smanjena na 500 kruna za prednji dio slike, 300 za srednji i 100 za stražnji.
Umjetničko-poslovni podvig na koncu se ispostavio kao jako uspješan – čak 50 ljudi kupilo je svoje mjesto na slici, čime je Strøyer zaradio 20 000 kruna, ekvivalent današnjih 200 000 eura. Na slici stoga vidimo 50 danskih moćnika u crnim odjelima i cilindrima, poredanih po debljini novčanika. Na sreću, slika je spašena od požara, a time i produljena vrijednost akontacije pedesetoro gospode na njoj.
Prije ovogodišnje, Børsen je doživio nekoliko velikih renovacija. Prva verzija imala je olovni krov, no ubrzo je skinut kako bi se iskoristio za odljev topovskih kugli. Nakon toga pokrpan je limom i crijepom, a tek u 19. st. postavljen je novi bakreni krov. Bakar je postupno oksidirao te obojao žućkasti krov Børsena u tirkiznozeleno.
Prepoznatljivo ruho oksidiranog bakrenog krova kakvog danas vidimo može se vidjeti i na Kipu slobode u New Yorku. Jedan od razloga zašto su bakrene konstrukcije rijetke upravo je činjenica da priroda brže transformira bakar, za razliku od njegove legure bronce koja je otporna na koroziju, lakše se tali i bolje lijeva.
Vanjski zidovi Børsena izgrađeni su od cigle, a 1883. optočeni su žarko crvenim pločama, što građevini daje poseban izgled. Kombinacija bakrene zelene i danske crvene na zidovima čini Børsen upadljivim prizorom vrijednim divljenja. To nam pokazuje i činjenica da je u kupoprodajnom ugovoru, kada su trenutni vlasnici kupili Børsen, bilo specificirano da se novi vlasnik obvezuje da neće mijenjati originalni vanjski izgled.
Stoga je Børsen, unatoč obnovama kroz povijest, ostao postojan i nikada nije doživio temeljne preinake. To čini Børsen jedinom takvom građevinom u Kopenhagenu. Okolne zgrade izgorjevale su do temelja, samo je Børsen nekim čudom ostao netaknut.
Danski pučki mit govori kako zmajevi sa spiralne kule nisu bili zaštitni simbol samo u simboličkom smislu te su svih tih godina čuvali Børsen od nedaća. Pomalo je ironično to što je zmajeve na kraju koštalo glave njihovo vlastito oružje – vatra. Tko zna, možda su zmajevi odlučili da će njihova zaštita trajati ni manje ni više nego 4 stoljeća, po jedno za svakog zmaja.
Požar je doduše preživio sami vrh tornja koji će, nadamo se, biti iskorišten u rekonstrukciji. 400 godina Børsen je stajao gotovo nepromijenjen kao spomenik iz nekog drugog vremena, vremena ratova i trgovine kojima je Danska utabala put do jedne od najrazvijenijih zemalja današnjice.
Što znamo o požaru?
16. travnja 2024. oko 8 ujutro upalio se požarni alarm. Kada je policija stigla, požar se već razbuktao i vidjela se vatra iz tornja. U gašenju su sudjelovali vatrogasci, policija, Kraljevska garda i vojska, no požar je ugašen tek navečer te je cijela zapadna strana zgrade izgorjela, uključujući i zmajsku kulu.
Na sreću, nijedna osoba nije ozlijeđena te je spašen velik broj vrijednih stvari. Policija je završila istragu 20. svibnja, no uzrok požara i dalje nije poznat. Budući da je u tijeku bila sanacija čitavog limenog krova, vjeruje se da je požar krenuo od tamo.
Jeste li znali?
Danski naziv Børsen koristi se već stoljećima, ali riječ koja se krije iza njega još je starija. Naime, riječ børs u danski je došla preko nizozemskih trgovaca koji su je nazivali beurs, a u Nizozemsku je došla preko najuspješnijh srednjovjekovnih trgovaca – Talijana koji su riječ naslijedili iz latinskog bursa (torba, novčanik), koja je preuzeta iz starogrčkog byrsa (krzno). Istu posuđenicu preko Mlečana imamo i u Dalmaciji i Istri, gdje se koristi naziv borša (torba).
