U ovom tekstu pisat ćemo o Vikinzima, svima poznatim nemilosrdnim moreplovcima s prostora Skandinavije. Istražit ćemo tko su zapravo bili, otkriti koje tajne krije njihov naziv te razjasniti mitove koji ih već stoljećima prate.

Sve to uz dozu mythbustinga i føn fäctova, zato se čvrsto primite za vesla i naoštrite sjekire za rat, ili možda za drva?

Tko su bili Vikinzi?

Vikinzi je naziv za skupine ljudi s prostora Skandinavije koji su prije svega posjedovali zajednički jezik i kulturu. Doba Vikinga započelo je 793. kada je skupina skandinavskih avanturista opljačkala kršćanski samostan na Lindisfarneu, otoku na sjeveroistočnoj obali Engleske.

Sa sobom su kući donijeli bogatstva u obliku zlata i roblja, čime se glas o plodnoj i zelenoj zemlji brzo pročuo među siromašnim skandinavskim ratarima koji su se vječno borili s hladnoćom.

Uslijedila je opća pomama za avanturama, skandinavski farmeri latili su se sjekira i masovno zapućivali do Eldorada zvanog Engleska. Potrebe radi, Vikinzi su postali vješti brodograditelji i moreplovci te su oplovili cijeli poznati svijet i osnovali mnoštvo kolonija.

Dominirali su morima i rijekama sve do 1066. kada se zbila bitka kod Stamford Bridgea (ujedno ime stadiona engleskoga nogometnoga kluba Chelsea) u kojoj je engleski kralj Harold porazio veliku vojsku Norvežanina Haralda Hardrådea.

Vikinge se u pop-kulturi često prikazuje sa sjekirama upravo zbog toga što je sjekira bila oruđe koje bi lako poslužilo i kao oružje.

S vremenom su prešli na koplja, koja su bila najjeftiniji oblik oružja (najmanje metala potrebno za izradu), dok su vikinški velmože posjedovali mačeve, koji su zbog cijene izrade bili indikator društvenog statusa (cijena mača u 9. st. danas bi iznosila u milijunima).

Drugi popularni simbol Vikinga je kaciga s rogovima. Iako slika Vikinga s rogovima djeluje jako zabavno, nažalost nije istinita, bar ne u potpunosti. Naime, umetanje kravljih rogova u kacige bilo bi suviše nepraktično te je najpoznatiji način njihovog korištenja bio čaša za piće.

Pronađena je jedna vikinška kaciga s rogovima od bronce, no arheolozi su zaključili da nije korištena za bitku, već za ceremonijalne svrhe. Predodžba rogatog Skandinavca, doduše, nije sasvim neutemeljena.

Stvorena je od strane engleskih crkvenjaka koji su vjerovali da su Vikinzi demoni poslani od vraga da kazne grešnike te ih stoga prikazivali kao rogata čudovišta. Budući da su taj mit prvi proširili svećenici, možemo trijumfalno reći da rogati Vikinzi svakako jesu proizvod pop-kulture.

Pojam viking možemo pisati i velikim i malim početnim slovom. U početku je viking bio naziv za profesiju „onoga koji biva vikingom“, što je kasnije preraslo u naziv Viking koji označava narodnost.

Postoji mnoštvo teorija odakle riječ viking dolazi. Neki kažu da dolazi od staroengleskog wicing – „zaljevarenje“, od latinskog vicus (luka, trgovačko mjesto); tu riječ dandanas nalazimo na kraju imena britanskih gradova i prezimena kao što su Eoforwic, Ipswich i Sandwich (tko ne voli „pješčani zaljev“?).

Drugi predlažu da dolazi od staronordijskog vikingR – onaj koji je otišao na put, na temelju runskog zapisa o Helgeu koji je s rodne grude otišao meþ vikingum (sa vikinzima). Treći pak kažu da je stvar puno jednostavnija i da se naziv odnosi na stanovnike Vikena, starog naziva za zaljev u Oslu i širu okolicu.

Švedska = Rusija?

Junake naše priče nazivali su i drugim imenima. U Francuskoj su ih nazivali Normanima (u prijevodu „ljudi sa sjevera, sjevernjaci“), odakle i dolazi naziv za francusku pokrajinu Normandiju; dok su u Irskoj norveške vikinge nazivali Finngall (bijeli stranci), a danske Dubgall (crni stranci), moguće zbog boje kose ili štitova.

Najzanimljivija je, i najkontroverznija, sljedeća teorija – Finci i Estonci Šveđane nazivaju Routsi/Rootsi, što potječe od staronordijskog rods (veslači; u engleskom sačuvano u riječi row - veslati), budući da su švedski vikinzi riječnim brodovima prodirali na područje Istočne Europe.

Priča kaže kako su Routsi bili skloniji trgovini nego ratu te zasnovali gradove koji su se kasnije razvili u Kijevsku kneževinu. Njih možemo možda etimološki povezati s etnonimom Русь (Rus’), u kojem se slučaju Rusija prevodi kao: Švedska.

Kako su se neki od Routsa trajno naselili u svojim kolonijama, tako su ostavili i imena: Ingvar je postao Igor, Guðleif Gleb, a Valdemar Vladimir. Stoga, ako je vjerovati teoriji, Rusija je zapravo Švedska, a njen predsjednik vikinškog imena.

Grafiti i Hrvati

Kao što znaju fanovi poznate serije Vikinzi, Vikinzi su došli puno dalje od Velike Britanije i Kijeva. Naime, kroz stoljeća su postali znameniti ratnici te su zapeli za oko bizantskome caru koji ih je zaposlio kao osobnu stražu.

Taj elitni red nazivao se Varjazi (staronord. væringjar: zaprisegnuti vojnici). Jedan od njih urezao je u kamen ispod prozora unutar Aje Sofije runski natpis za koji se vjeruje da glasi: „Halfdan je bio ovdje.“

Zamislimo samo vikinškog stražara kako na smjeni čuvanja bizantskog cara iz dosade poseže za nožem i urezuje jedan od prvih grafita. Taj huliganski ispad mladog Varjaga nije bio jedina zgoda Vikinga u Sredozemlju.

Naime, Normani su u 11. st. ovladali Italijom i Sicilijom. Njihov vođa Amiko II. 1074. poharao je dalmatinsku obalu, no zaustavljen je na Rabu. Čudesnu obranu od Skandinavaca Rabljani su pripisali pomoći sv. Kristofora, koji se tamo slavi i danas.

Vjeruje se da su nemilosrdni Skandinavci u istom pohodu zarobili hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV., kojemu se potom gubi svaki trag. Tko zna, možda su upravo Vikinzi bacili kletvu na hrvatske kraljeve...

Zubi i noge

Tijekom povijesti postojalo je mnoštvo poznatih vikinških ličnosti. Jedan od njih bio je i danski kralj Harald Blåtand (Harald Modrozubi). Za svoje vladavine u 10. st. prihvatio je pokrštavanje Danaca i ujedinio danska plemena tako što je centralizirao kraljevstvo izgradivši mnoštvo cesta.

Povijest je pokazala da nije povezao samo Dance, već i sve moderne uređaje – njegovo je ime, prevedeno na engleski, preuzeto kao naziv za popularni program bežične razmjene podataka: Bluetooth, a runski inicijali njegova imena spojeni u nama dobro poznati simbolić kada se spajamo na slušalice ili zvučnik.

Još jedna od ličnosti bio je Ivar Beskosni, prikazan u Vikinzima. Sudeći prema seriji – okrutni i strašni osvajač, rođen s paraliziranim nogama (bez kostiju u nogama).

Takav prikaz opravdan je na temelju sljedećeg: Njegovo ime u izvornom obliku glasilo je Ívar hinn beinlausi, od čega je potonje, nama najzanimljivije, kombinacija dvije riječi: sufiksa -lausi (bez-, skandinavski -lös/-løs) i riječi -bein koja može predstavljati i nogu i kost, isto kao u modernim skandinavskim jezicima.

Ipak, možda istinu o njegovom imenu treba gledati više metaforički, znajući da su tadašnji ljudi voljeli preuveličavati i izokretati stvarnost.

Naime, neki smatraju kako je njegov nadimak nastao iz priče o nedodirljivosti u bitci, tojest, ako se uživimo u glavu tadašnjeg čovjeka, ako vidiš da nekog čovjeka poreže mač i ostane čitav, zaključit ćeš da tom čovjeku mač ne može odrezati ud budući da nema kostiju i svima proširiti kako je baš tvoj vođa besmrtan i nepobjediv. Napuhano, zar ne?

Kao što je i ovdje slučaj, stvarnost je često uvrnutija od mita iza nje, i dosadnija, a nitko ne voli dosadu, pogotovo ratnici kojima je najbolji način da uposle svoju maštu – priče oko vatre. Zanimljive priče brzo se šire, ali teško zaboravljaju; i zato, kada nemamo dovoljno povijesnih dokaza, zanimljive su priče sve što preostane.

Takvih priča o Vikinzima ima na pretek te ćemo neke ostaviti i za buduće prilike, dotad uživajte u ljetu, no pazite da vas s plaže ne otmu rogati Skandinavci!